Sastanak projektnog tima FEHAP projekta

Dana 10. listopada 2016. održan je prvi sastanak projektnog tima FEHAP projekta u njegovoj drugoj godini provođenja.

Članovi projektnog tima pripremali su aktivnosti za drugu projektnu godinu te raspravljali o planovima za diseminaciju i znanstvenu suradnju s kolegama izvan projektnog tima. U drugoj projektnoj godini očekuje nas mnoštvo zanimljivih aktivnosti!

img_0290

Najava konferencije

Stručni suradnici na projektu marljivo rade i pripremaju iznenađenja za drugu godinu projekta Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize.

Slijedi sudjelovanje na nacionalnim i međunarodnim konferencijama, pisanje radova, a sve se to kuha upravo sada.

Pridružite nam se na 24. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Opatiji i poslušajte prve rezultate našeg istraživanja!

Psihologija i siromaštvo_Marina_Ajduković

Ekonomske teškoće obitelji, otpornost i internalizirani problemi adolescenata

Predviđanje subjektivne dobrobiti adolescenata

Deskriptivni rezultati prvog vala istraživanja

U istraživanju je sudjelovalo 1099 mladih prvih razreda 29 srednjih škola središnje Hrvatske. Djevojke čine 48,9%, a mladići 51,1% uzorka. Njihova prosječna dob iznosi 15 godina. Podjednako su zastupljeni i različiti školski programi: 32,0% mladih iz uzorka pohađa trogodišnju strukovnu školu, 31,3% pohađa četverogodišnju strukovnu školu te 36,7% pohađa gimnaziju. Što se tiče mjesta stanovanja, 50,9% mladih živi na selu, a 49,1% živi u gradu.

Sudjelujući u istraživanju, mladi su pružili odgovore na različita pitanja vezana uz osnovne sociodemografske podatke, doživljaj sebe, percepciju ekonomskih teškoća obitelji, odnose s roditeljima i vršnjacima, odnos prema školi i zadovoljstvo životom.

Osim mladih sudionika, u istraživanje su bile uključene i njihove majke ili druge ženske skrbnice, njih ukupno 833. Sudionice su odgovarale na pitanja vezana za njihove sociodemografske podatke, objektivne i subjektivne mjere financijskog stanja obitelji, doživljavanje stresa, obiteljskog nasilja, doživljaja socijalne podrške i odnosa s djetetom.

Njihovi odgovori obogatit će poznavanje područja utjecaja ekonomskih teškoća obitelji na živote obitelji i djeci te tako potaknuti rad na socijalnim politikama koje mogu dovesti do promjena u životima obitelji s ekonomskim teškoćama.

 

Završen prvi val istraživanja!

U četvrtak, 2. lipnja 2016. godine završeno je prikupljanje podataka za prvi val istraživanja na projektu Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize. U istraživanju je sudjelovalo 29 srednjih škola iz Međimurske, Varaždinske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke županije te područja Grada Zagreba.

Od srca zahvaljujemo ravnateljima, stručnim suradnicima i nastavnom osoblju škola, kao i učenicima i roditeljima koji su sudjelovali u istraživanju.

Vidimo se ponovno sljedeće godine!

20120919_schoolkids

Održano predavanje: Što psiholozi mogu učiniti u olakšavanju nepovoljnih učinaka siromaštva djece i mladih?

U subotu, 20.2.2016.,  voditeljica projekta, prof.dr.sc. Marina Ajduković, održala je izlaganje na temu “Što psiholozi mogu učiniti u olakšavanju nepovoljnih učinaka siromaštva djece i mladih?”. Izlaganje je održano u sklopu Tjedna psihologije i manifestacije Psihošpancir u organizaciji Društva psihologa Varaždin.

U sklopu izlaganja prof. Ajduković prikazala je dosadašnja istraživanja o utjecaju siromaštva na djecu i mlade, govorila o projektu pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost “Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize” te o praktičnim implikacijama istraživanja ove teme za psihologijsku zajednicu i cjelokupno društvo.

Predavanje te knjigu sažetaka manifestacije možete pronaći u prilogu.

Knjiga sazetaka Psihospancir

Siromaštvo djece

HRZZ logo 4 color PNG

Logo_pravni_ekon_final_high

Voditeljica projekta

Marina_24_11_2015_snimio Tomislav Miletić

Marina Ajduković
Matični broj istraživača: 119206

OBRAZOVANJE

• Doktorat iz psihologije, Sveučilište u Zagrebu, 1986.
• Magisterij iz psihologije, Sveučilište u Zagrebu, 1982.
• Diploma iz psihologije i sociologije, Sveučilište u Zagrebu, 1980.

ZAPOSLENJE

• Zaposlena na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1985. godine u statusu znanstvenog asistenta. Redovna profesorica od 1997, a u trajnom zvanju redovnog profesora od 2002. godine.

PRETHODNA ZAPOSLENJA

• Od 1980. do 1985. radila je u Republičkom zavodu za socijalni rad kao stručni suradnik.
• 1985. – 1992. znanstveni asistent
• 1987. – 1992. docent
• 1993. -1997. izvanredni profesor
• 2006. – 2012. gost profesor na Studiju psihologije Sveučilišta u Osijeku

STIPENDIJE I NAGRADE

• Tijekom 1997. godine provela je 9 mjeseci kao gost istraživač na School of Social Welfare, University of California, Berkeley.
• U okviru programa međusveučilišne razmjene Alpe-Adria provela je 1992. godine tromjesečno usavršavanje iz područja sudske psihologije na Sveučilištu u Linzu, Austrija.
• Nagrada Ramira Bujasa za osobito vrijedno znanstveno djelo za knjigu Psihosocijalni pristup u grupnom radu (1997.)
• Nagrada Hrvatskog psihološkog društva „Marko Marulić“ za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji (2003.)
• Grb i pečat grada Hrvatska Kostajnica za doprinos u povezivanju lokalne zajednice (2004.)
• Godišnju nagradu za promicanje prava djeteta Sabora RH za promicanje najboljeg interesa djece u javnoj skrbi (2009.)

MENTORSTVA DOKTORSKIH STUDENATA I POSLIJEDOKTORANDA

• Od 2000. do 2013. godine bila je mentorica 19 obranjenih doktorata znanosti pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Medicinskom fakultetu u Rijeci.
• 2014. imenovana je od strane Sveučilišta u Beču kao vanjski član znanstvenog odbora za četiri doktorska studenta na Odsjeku za psihologiju.

NASTAVNE AKTIVNOSTI

U nastavnoj karijeri razvila je i uvela veći broj kolegija na Studiju socijalnog rada i Studiju prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, te kao vanjski suradnik na Studiju psihologije u Zagrebu i Osijeku. Od 2012. godine nastavno djeluje isključivo na matičnoj instituciji:
• Nositelj kolegija Integrativni socijalni rad, Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja i Nasilje u bliskim odnosima na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu
• Nositelj kolegija Sudska psihologija na Pravnom studiju Pravnog fakulteta u Zagrebu
• Nositelj kolegija Psihologija u javnoj upravi na Studiju javne uprave Pravnog fakulteta u Zagrebu
• Pokretačica i voditeljica prvog poslijediplomskog studija iz socijalnih djelatnosti koji se odvija od 2002. godine pod nazivom Poslijediplomski studij iz teorije i metodologije socijalnog rada. Od 2006. godine voditeljica je poslijediplomskog specijalističkog studija iz supervizije i iz psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu te Doktorskog studija iz socijalnog rada i socijalne politike.

OBVEZE U USTANOVI

• Predstojnica Zavoda za socijalni rad

ČLANSTVA (znanstvena povjerenstva ili udruženja, odbori za vrednovanje, uredništva časopisa i sl.)

• Od 2009. godine do danas (drugi mandat) predsjednica je Matičnog odbora za polje politologije, sociologije, demografije, socijalnih djelatnosti te sigurnosnih i obrambenih znanosti
• Glavna i odgovorna urednica časopisa Ljetopis socijalnog rada od 1995. godine, koji je pod njezinim vodstvom ušao u sve značajne međunarodne baze podataka (npr. WoS).
• Članica Vijeća za djecu od 1998. do 2008. te od 2012. do danas. Od 2000. do 2003. godine predsjednica Vijeća za djecu Republike Hrvatske.
• Aktivni je član uglednih međunarodnih stručnih udruženja kao što je ISPCAN (Međunarodno udruženje za prevenciju zlostavljana i zanemarivanja djece), EAPL (Europsko udruženje za pravo i psihologiju), IASSW (Međunarodno udruženje škola za socijalni rad), ANSE (Europsko udruženje nacionalnih organizacija supervizora).
• Od 2010. godine redovito sudjeluje kao recenzent u postupku ocjene znanstvenih projekata za Slovenian Research Agency.
• Recenzent je u uglednim znanstvenim časopisima u inozemstvu, kao što je npr. European Journal of Social Work, International Journal of Social Work, European Journal of Traumatic Stress, regionalnim časopisima kao što je Socialno delo, Temida, te gotovo svih časopisa iz područja društvenih i edukacijskih znanosti u Hrvatskoj.

NAJVAŽNIJE ZNANSTVENE SURADNJE

• Kevin Brown, University of Nottingham, Centre for Forensic and Family Psychology, United Kingdom (nasilno roditeljstvo)
• Sven Hessle, University of Stockholm, Department of Social Work, Sweden (djeca i mladi u riziku)
• Gabi Čačinović Vogrinčič, University of Ljubljana, Department of Social Work, Slovenia (dinamika obiteljskih odnosa)
• Brigitte Luger-Schuster, Department of Clinical Psychology, University of Vienna (nepovoljna iskustva u djetinjstvu i trauma)

Opis projekta

Logo_pravni_ekon_final_highHRZZ logo 4 color PNG

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa istraživačkih projekata. Projekt je započeo 10.9.2015. i traje do 9.9. 2019.

Cilj projekta je povećati razumijevanje učinaka ekonomskih teškoća obitelji na odnose u obitelji, roditeljstvo, psihosocijalne i obrazovne probleme adolescenata u vrijeme nacionalne ekonomske krize. Istraživanje polazi od modela obiteljskog stresa (Family stress model – FSM) (Conger, Conger i Martin, 1994; Conger i Donnellan, 2007). Polazeći od kritičke i temeljite metodološke analize dosadašnje primjene FSM-a te analize brojnih istraživanja različitih aspekata ugroženog razvoja adolescenata, predložen je novi prošireni, sveobuhvatni integrativni model utjecaja ekonomskih poteškoća obitelji na psihosocijalnu prilagodbu adolescenata (IMEPO), koji će biti provjeren u okviru ovog projekta.

Koristeći kompleksan kvantitativni i kvalitativni istraživački nacrt, projektom će se istražiti čimbenike rizika/zaštite razvoja adolescenata u vrijeme produžene ekonomske krize.

Ciljevi kvantitativnog longitudinalnog istraživanja su:

(1) Procijeniti ukupni i individualni doprinos prediktora u integrativnom modelu utjecaja ekonomskih poteškoća obitelji (IMEPO) na psihosocijalni razvoj adolescenata, pri čemu će kriterijske varijable biti internalizirani problemi (npr. simptomi anksioznosti, simptomi depresivnosti), eksternalizirani problemi (npr. nasilno i delinkventno ponašanje), druga rizična ponašanja (konzumacija alkohola i droga, kockanje i rizične seksualne aktivnosti) te obrazovni ishodi, uključujući napuštanje obrazovanja,

(2) Usporediti uspješnost dva modela – osnovnog FSM i novog integrativnog modela utjecaja ekonomskih poteškoća obitelji (IMEPO) – u predviđanju psihosocijalnih i obrazovnih problema u razvoju mladića i djevojaka,

(3) Utvrditi potencijalne rizične i zaštitne čimbenike koji predstavljaju moderatore odnosa između ekonomskih poteškoća obitelji i psihosocijalnih problema adolescenata te njihovih obrazovnih ishoda te

(4) Ispitati promjene različitih psihosocijalnih rizika i problema u školskom postignuću tijekom adolescencije (u dobi između 15. i 17. godine).

Cilj kvalitativnog istraživanja je (5) Ispitati obrasce ranog napuštanja srednjoškolskog obrazovanja te steći dublje razumijevanje procesa i čimbenika koji vode ka napuštanju srednje škole, a povezani su s ekonomskim poteškoćama obitelji.

Polazeći od longitudinalnog istraživačkog nacrta adolescenti će se pratiti u tri točke mjerenja (15, 16 i 17 godina odnosno I, II i III razred srednje škole). Ciljana populacija istraživanja su adolescenti upisani u srednju školu u dobi od 15 godina. U istraživanju će se koristiti dvo-etapni neproporcionalno stratificirani klaster uzorak koji će obuhvatiti približno 1200 učenika i njihovih majki/skrbnica. Istraživanje će se provesti u 6 županija središnje Hrvatske različitog ekonomskog statusa. Ovakvim odabirom i klasifikacijom županija pruža se mogućnost za uvođenjem parametara ekonomskog razvoja županija kao nezavisnih varijabli u složene višerazinske modele. Druga dimenzija razlikovanja je obrazovni program: gimnazija, strukovni program u trajanju od četiri godine i u trajanju od tri godine. Prema tome, koristiti će se faktorijalni nacrt 3 X 3, koji će poslužiti za statističko modeliranje makro utjecaja. U istraživanju će biti korišteni standardizirani mjerni instrumenti koji su prethodno validirani na uzorcima populacije adolescenata, a dio instrumenata će biti prilagođen kulturalnim specifičnostima Hrvatske. Kako bi se testirali IMEPO model i njegovi pojedini dijelovi te odgovorilo na istraživačka pitanja, podaci će biti analizirani u okviru hijerarhijskog linearnog modeliranja i strukturalnog modeliranja.

Za potrebe kvalitativnog istraživanja, metodom namjernog uzorka bit će odabrano 40 učenika iz početnog uzorka u kvantitativnom longitudinalnom dijelu istraživanja, koji su u promatranom razdoblju napustili srednjoškolsko obrazovanje. Podaci će se prikupljati metodom dubinskog intervjua, a za obradu empirijske građe koristit će se kvalitativna analiza sadržaja. Etičnost postupanja tijekom cijelog istraživačkog procesa detaljno je razrađena s obzirom na sadržaj istraživanja i dob sudionika.

Ishodi projekta će se moći iskoristiti za daljnje razvijanje socijalnih i obrazovnih politika usmjerenih prema smanjivanju negativnih učinaka ekonomskih teškoća na obitelji, obiteljske odnose i probleme prilagodbe adolescenata. Temeljem nalaza istraživanja bit će izrađene opće preporuke na razini mjera socijalne politike, obiteljske politike te specifične preporuke od značaja za operacionalizaciju nacionalnih strategija za djecu i mlade, koje će se prezentirati nadležnim državnim i regionalnim tijelima te strukovnim udrugama.

Edukacija za istraživače na projektu

IMG_20160219_145605

Dana 18. veljače 2016. održana je edukacija za istraživače na projektu FEHAP. Prisustvovalo je 29 budućih istraživača.

Edukaciju su provodili stručni suradnici na projektu: Linda Rajhvajn Bulat, Nika Sušac, Miroslav Rajter i Ines Rezo. Sudionicima je kroz novoizrađeni Priručnik za provođenje istraživanja predstavljen sami projekt, plan provedbe istraživanja, instrumentarij koji će se koristiti te dio o etičkim načelima i principima rada u provođenju istraživanja.

Želimo im sreću u provođenju istraživanja!